Stories

New York, glavni grad američkog Trećeg svijeta

by Dora Zganjer - 3 years, 8 months ago

Velika jabuka, Gotham, Grad koji nikad ne spava, Glavni grad svijeta... sve je to New York. Blještavilo, neboderi, novac i moć obilježja su svjetske metropole koja svojom energijom magnetski privlači posjetitelje sa svih strana svijeta. Što je to toliko posebno u ovom gradu kojem je srce tek mali otočić okružen dvjema mutnim rijekama na koji se dnevno nagura oko 5 milijuna ljudi? Kažu da se New Yorkom može ili oduševiti ili se razočarati. Njegovi stanovnici ga često preziru, ulice su poput kanjona, okružene zgradama toliko visokim da sunce ponekad ne dopire do dna. Smeća ima posvuda, pogotovo nakon radnog dana kad u velikim crnim vrećama čeka smećare i postaje svratište štakora koji trčkaraju okolo ne mareći za ljude.Rijeke automobila (većinom taksija) gmižu po avenijama i ulicama Manhattna stapajući se sa masom ljudi koja se kreće u svim smjerovima što izaziva prometni kaos. Uobičajene su psovke i vika nervoznih taksista, (trubiti je zabranjeno, kazna je 350$). Užurbani njujorčani aktovkama sebi krče put i usput okreću očima na zbunjene turiste što stoje nasred ceste sa raširenom mapom tražeći pravi smjer. Uz iznimku prekrasnog Central parka New York svakako nije mjesto za ljubitelje prirode i svježeg zraka. Ljeti se u najprometnijim djelovima osjeća iznimno neugodan miris- spoj ispušnih plinova, smeća i kanalizacije i grad nije ni približno glamurozan kao što se čini na televiziji. Ali to njujorčanima kao da ne smeta, Manolo Blahnik cipele su i dalje rado nošene, bilo da se probijaju kroz gradsko smeće ili šepire na modnoj pisti. Ima, u New Yorku, naravno i mnogo važnijih stvari od smeća i smoga. Jedna od njujorških čarolija je njegova raznolikost. Manhattan je na najširem dijelu širok samo oko 4 km. Ipak, u tako maloj razdaljini smjestilo se bezbroj posebnosti. Jedan od primjera je legendarna 42 ulica. Zanimljiva je turistima jer se u šetnji od oko jednog sata vide neke od najvrijednijih znamenitosti Manhattna. Na istoku,na obali rijeke East River smjestilo se sjedište svijeta, zgrada Ujedinjenih naroda. Moguće je razgledavanje uz detaljnu sigurnosnu provjeru. Chryslerova zgrada izgrađena u Deco stilu idealna je za ljubitelje arhitekture. Obnovljena zgrada željezničke postaje Gran Central kroz koji prođe pola milijuna ljudi dnevno prikladna je za početak obilaska grada ako se stiže vlakom. Slijede gradska knjžnica sa 140 km knjiga koju je moguće nesmetano razgledati i Bryant Park, mirna oazu u središtu Midtowna, uređen po uzoru na europske parkove. Poslovni ljudi tu dolaze u stanci za ručak a ljetna predvečerja mnogi koriste za ljenčarenje na travi uz projekcije besplatnih filmova. Šetnjom dalje po 42. ulici atmosfera se znatno mijenja: svijetleće reklame vire sa svih strana, na redu je Times Square, mjesto na kojem se sjeku sedma i Broadway avenija. Dobio je ime po zgradi New York Timesa koja se nalazi u blizini. Times Square je također dio kazališne četvrti pa je većina reklama poziv na aktualne predstave i mjuzikle. Trg je danju i noću krcat prolaznicima, pa ga je zbog ogromne gužve i naguravanja vrlo stresno pomnije razgledati. Na putu do zapadne strane otoka, Hudson rivera, nalazi se još i Porth authority autobusni terminal koji je važna poveznica otoka sa New Jerseyem. Tu se ulice sužavaju i stiže se do mirne obale rijeke Hudson s dokovima i šetnicama. 42. ulica je primjer kako se raznolikost ovog višemilijunskog grada može dijelom doživjeti kratkom šetnjom između dvije rijeke. Malo drugačija priča je u donjem dijelu Manhattana. Tamo vlada kreativni nered ulica koje su nabacane i vrludaju u svim smjerovima. To su ostaci izgradnje otoka u kolonijalno doba, prije pojave urbanističkih planova. Ipak južno od 14. ulice nalaze se najljepši djelovi Manhattana. Područje oko Washington Square parka zove se Greenwich village i dom je većinom boemima- umjetnicima, muzičarima, jazz glazbenicima a odnedavno i velikoj zajednici homoseksualaca. Sve vrvi od studenata jer su odsjeci Njujorškog sveučilišta razbacani uokolo. Noću kafići, kazališta i klubovi u živopisnim uskim uličicama ožive i „the Village“ potvrđuje pravilo najživopisnijeg manhatanskog kvarta. Uz bok mu je SOHO, kratica od „south of Houston“, južno od ulice Houston, sa prepoznatljivom arhitekturom i ogromnom koncentracijom malih galerija i muzeja na jednom mjestu.SOHO je omiljeno mjesto trendi njujorčana za nedjeljni doručak i šoping. Više od 200 tisuća kineza živi u Kineskoj četvrti donjeg Manhattana. Tih nekoliko blokova vrve od začina, egzotičnih delicija, malih, jeftinih restorana, prepoznatljivih suvenira i naravno, turista. Lokalci ipak radije svraćaju u „kulturniju“ Malu Italiju, koja se doduše svela na samo nekoliko blokova izgurana rastućom istočnom dominacijom, ali je i dalje sačuvala jezik, hranu, obićaje i prepoznatljivi talijanski temperament. Najniži dio otoka zovese Financijska četvrt i tu su najimpresivnije i najviše zgrade u New Yorku. Naravno, bez prepoznatljivih tornjeva WTC-a srušenih u terorističkom napadu 11.rujna 2001. Na tom prostoru koji se sada zove „Ground zero“- nulta točka, sada zjapi ogroman krater ograđen žicom i skriven od pogleda znatiželjnih turista koji se neprestano naviruju kroz ogradu, no sve što se može vidjeti su dizalice i građevinski materijal. Planirana je izgradnja „Tornja slobode“ do 2011. godine, a na mjestima gdje su bili temelji dvaju nebodera izgradit će se plitki memorijalni bazeni kao vječni podsjetnik na žrtve 11og rujna. Uz obalu rijeke Hudson, duž najjužnijeg ruba otoka izgrađen je Battery park city, novoizgrađeni poslovni i stambeni kompleks za 25 tisuća ljudi. Prekrasna šetnica i park privlače joggere, bicikliste i sportaše. Na Manhattnu za razliku od ostatka SAD-a svi jako drže do svog izgleda. A nije ni teško trčati uz pogled na 93 metra visok kip slobode. Iz Battery parka svakodnevno kreću brodovi za Otok slobode i otok Ellis. Nakon 11og rujna zabranjeno je penjanje do krune kipa, smije se razgledati samo iz podnožja. Useljenički otok Ellis zanimljiv je onima koji imaju pretke u Americi jer jer većina doseljenika upravo na ovom otočiću morala proći birokratski i zdravstveni pregled. U imigracijskom muzeju na otoku mogu se potražiti podaci o davnoj rodbini. Ulica Wall street koja je danas žila kucavica financijskog dijela grada dobila je ime po zidu koji su kolonijalisti izgradili da drži neprijatelje dalje od otoka. Zid je davno srušen a Wall street sa sjedištem njujorške burze postali su simbol novca ,moći i snage. Na obližnjoj obali East rivera nalazi se Bruklinski most izgrađen 1883. Dugačak 2 km a visok 83 metra spojio je dva dotad odvojena grada Brooklyn i Manhattan i sve do 1890te je bio najveći viseći most na svijetu. Također, bio je prvi most u kojem su korišteni žičani kablovi što je kasnije postalo uobičajeno. Šetnjom po pješačkoj stazi mosta ispod koje jure automobili mogu se vidjeti najljepši prizori Manhattna. Za vidjeti otok u cjelosti treba se popeti na vidikovac na 102. katu Empire state buildinga ili najvišu zgradu kompleksa Rockefeller centar. Noćni prizori sa milijunima svjetala su posebno impresivni. Malo skuplja verzija je vožnja helikopterom oko Manhattna. New York nije ni približno samo ovih nekoliko znamenitosti. On je puno više. Stanovnici New Yorka su ono što ga čini posebnim. Bijelaca i Latino amerikanaca ima skoro jednak broj (ukupno oko 42%) crnaca ima oko 25%, azijata 11% , ostalo su talijani, irci, njemci, rusi, poljaci... U Queensu i Bronxu se više čuje španjolski nego engleski jezik, svugdje po dućanima su izloženi natpisi „govori se španjolski“. Dvojezičnost je u New Yorku najprirodnija stvar. Sve te rase i njihove kulturološke razlike koegzistiraju negdje manje a negdje više uspješno, no zaključak je, da nema tih različitosti New York ne bi imao čar koja ga čini gradom sa tisuću lica. U Astoriji u Queensu postoji velika zajednica Hrvata koji se tu osjećaju gotovo kao kod kuće. Hrvatska crkva, kafići sa domaćom glazbom i TV programom, dućani sa domaćim proizvodima... Naravno, domovina ipak fali, ali svijet se toliko smanjio da su tisuće kilometara lako premostive modernom tehnologijom. A kad nostalgija baš stisne, treba otići u buregžinicu u središtu Manhattna i ćevapima i mirisom luka istjerati iz glave sjetne misli. Toliko bi se još redaka dalo napisati o tom vječnom gradu, ali on ima svoju posebnu vibru i svatko ga doživi na drugačiji način. Jednome smeta smrad, gužva i smog a drugi to ne primjećuje i uživa u muzejima kazalištima i parkovima. Ipak, sigurno je, kakve god preferencije imali, svi u New Yorku nađu nešto za sebe. Ako ništa onda makar dobar burek.

Story originally published here: http://komentar.hr/komentari/izdvojeni-blog/5582-new-york-glavni-grad-amerikog-treeg-svijeta



© 2011 - 2017 TheBestTravelled.com.
All rights reserved.

The Best Travelled | Best Travel Forum | Best Travelled People